Kolendar u predbožićnom ozračju

„Prošla, 2020. godina, donijela je nesigurnost, neizvjesnost i uskovitlala svakodnevicu. Ipak, vrtlog novonastalih okolnosti nije poremetio ustrajnu težnju naših suradnika za čuvanjem tradicije i njegovanjem kajkavske riječi. Zahvaljujući njima, i ove vam godine s radošću možemo predstaviti novi broj Hrvatskoga kajkavskog kolendara“, riječi su Uvodnika godišnjaka koji u nakladi Ogranka MH u Čakovcu izlazi već 29. godinu zaredom, tradicionalno potkraj studenoga, sažimljući najvažnija zbivanja godine u kojoj nastaje.

Ivan Pranjić, Anita Novak, Tomo Blažeka i Matija Posavec

Osim u kontinuitetu izlaženja, tradicija Hrvatskoga kajkavskog kolendara ogleda se i u strukturi, kao i temama koje obuhvaća, a njezin je pečat svečano predstavljanje koje u predbožićnom ozračju združuje stotinjak članova Ogranka MH u Čakovcu, autora, suradnika, vodećih osoba Međimurske županije. Nepovoljne epidemiološke okolnosti ove su godine stale na put organizaciji takva susreta, stoga je predstavljanje održano u najmanjem krugu uzvanika 25. studenoga u dvorani Ogranka MH u Čakovcu. Uz župana Međimurske županije govorili su predsjednik Ogranka Ivan Pranjić, glavna urednica Anita Novak i pomoćnik urednice i tajnik Ogranka Tomo Blažeka. Anita Novak prisutnima je predstavila tijek nastajanja godišnjaka, kao i tematske cjeline koje čine ovogodišnji broj, izdvojivši dvije glavne teme kojima je posvećen. Prva je tema Petar Zrinski, istaknuti hrvatski borac protiv Osmanlija, vojskovođa, mučenik i pjesnik, čija će se 400. obljetnica rođenja i 350. obljetnica pogibije u Bečkome Novigradu obilježiti u 2021. Druga je glavna tema 85 godina Ogranka MH u Čakovcu, a sve razine njegove znanstvene, kulturne i nakladničke djelatnosti, od samih početaka do danas, sintetizirao je u trima tekstovima Tomo Blažeka. Svaki broj Kolendara započinje Kolendarijem, prikazom svih blagdana i praznika u predstojećoj godini, a njegove retke potom grade raznovrsna tematska područja; povijest, književnost, umjetnost, prirodoslovlje, gospodarstvo, zemljopis, etnologija i mnoga druga, zbog čega je on uvijek drago i pristupačno štivo širokoj publici. Na kraju godišnjaka na standardnom se i na kajkavskom jeziku stilski razigrava beletristički blok, prožet čeznutljivošću i sjetom, pejzažnim i domoljubnim motivima, refleksivno-intimističkim ostvarajima.